Dva tjedna za ljubav? Možda... Dva tjedna za strani jezik? Ma nemojte me zezat...

ponedjeljak, 11.01.2016.

E- učenje stranog jezika

Danas je vrijeme postalo jedan od najdragocjenijih resursa. U jednom od meni dražih filmova, "Bogovi su pali na tijeme", konstatira se da je čovjek napravio sve da si olakša život, imamo primjerice automobile, da brže stignemo na odredište, perilice, da brže operemo rublje (o.a.), a ima sve manje vremena. Kakav paradoks... Kako god bilo, činjenica je da nam uvijek fali vremena i da sve češće i od drugih čujemo rečenicu "Ne mogu, nemam vremena, moram...". U toj stisci s vremenom, obvezama koje nam donose u prvom redu obitelj i posao, ostaje nam malo vremena za druženje ili rad na sebi. Tek kada se navečer sve umiri, djeca odu na spavanje, mobiteli prestanu zvoniti, imamo vremena za sebe i partnera. Stoga ne čudi da je sve manje onih koji, primjerice strani jezik, žele učiti kao prije, na radnom mjestu, prije ili poslije radnog vremena, jer to znači da ovako ili onako moraju duže ostati na poslu. Posljednjih nekoliko godina poraslo je zanimanje za e-učenje, no nekako se još uvijek (pre)mali broj ljudi odlučuje za tu varijantu. Ovdje ću govoriti iz perspektive profesora stranih jezika, no problemi su gotovo univerzalni, bez obzira o području o kojem se radi.
Pogledate li malo portale koji nude raznorazna sniženja, možete naići na barem deset ponuda za e-tečajeve stranih jezika po jako niskim cijenama. Znači, postoji ponuda, postoji potražnja, ali negdje zapinje, jer većina polaznika nije zadovoljna s uslugom koju su dobili. Pokušat ću Vam razjasniti zašto polaznici takvih tečajeva ne postižu uspjeh kojem su se nadali.
Kao prvo, kod e-učenja je jako važna intrinzična motivacija koju sam već spominjala u prethodnim postovima. Polaznik treba biti jako motiviran, da bi se samostalno "prisilio" učiti strani jezik, a ako to ne možete, onda takav način učenja nije za Vas. Koliko god niska cijena takvog tečaja bila, u tom ćete slučaju baciti novac. Možda 200 ili 300 kuna nije neki novac, ali razmislite biste li novčanicu od 200 kuna bacili na cestu...
Osim toga, škola Vam gotovo u pravilu ne nudi mentora, već samo materijale za učenje jezika koji nisu individualizirani ni prilagođeni Vašim afinitetima, potrebama i mogućnostima. Ako i postoji neka vrsta "mentorstva", ona je ograničena i svedena na minimum. A bez nekog tko će pratiti Vaš napredak, pomagati Vam i voditi Vaš proces učenja, jako će Vam biti teško postići zadani cilj... Ne velim da je nemoguće, ali svakako je teže nego s mentorom koji vrši i vanjsko vrednovanje Vašeg znanja u određenim vremenskim razmacima te tako dobivate i objektivan uvid u svoj napredak.
Iako sve više ljudi traži mogućnosti "učenja od kuće", malo je zadovoljnih. Neki su nezadovoljni zbog gore navedenih razloga, a neki jer im više odgovara model "učenik-učitelj-učionica". Kako god bilo, odlučili se Vi na ovaj ili onaj model učenja, najvažnije je da ono prilagodite sebi, svojim mogućnostima, afinitetima i ciljevima.

- 23:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 23.12.2015.

Što nam je potrebno za samostalno učenje stranog jezika

Što više iskustva imam, kako s učenjem stranih jezika, tako i s podučavanjem, tim sam uvjerenija da smo kod učenja stranih jezika najvažniji faktor mi sami. U prvom redu, tu je unutarnja motivacija o kojoj sam već govorila. Nadalje, ako mislimo ozbiljno učiti i na kraju naučiti strani jezik, moramo biti izrazito samodisciplinirani i uporni. Još bih jednu stvar istaknula, a to je realan cilj. Moramo, dakle, odrediti vremenski okvir u kojem želimo postići određeni stupanj znanja stranog jezika. Bilo bi dobro da se o tome savjetujemo s profesorom stranog jezika koji ima iskustva i može nam pomoći da si zadamo realne rokove i očekivanja. On nam također može pomoći vezano uz odabir materijala i usmjeravati naš proces učenja. Što se materijala tiče, važno je naglasiti da se trebaraditi o materijalima tematike koja nam je zanimljiva i/ili potrebna za, primjerice, posao, putovanje i sl. Stoga ne odgovara svaki udžbenik za učenje stranog jezika svakome od nas. Najbolje bi bilo da pronađete profesora koji će Vam, uz mentorstvo, ponuditi i individualno prilagođene sadržaje za učenje. Ja, na primjer, uvijek radim na način da najprije porazgovaram s potencijalnim učenikom o njegovim ciljevima, mogućnostima i afinitetima, prije nego što prilagodim materijale za učenje. Ovdje se, dakako, podrazumijeva da su materijali autentični i bez ikakvih grešaka. Osim pisanih, važno je kombinirati i audio i video materijale koje Vam profesor također treba dati. Jako je važno da su svi materijali autentični i dobre kvalitete. Sve ono što samostalno naučite, testirajte u pismenoj i usmenoj komunikaciji s profesorom, jer ćete na taj način moći utvrditi gradivo i razjasniti nejasnoće.

- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

10 koraka za uspješno samostalno učenje stranog jezika

U prijašnjim sam postovima već govorila o nedoumicama oko samostalnog učenja stranog jezika. Dokazano je da taj način učenja stranog jezika doista djeluje samo u određenim situacijama i pod određenim uvjetima. Kao što sam već rekla, kod polaznika mora, uz ekstrinzičnu (vanjsku), postojati i snažna intrinzična (unutarnja) motivacija, vrijeme potrebno za učenje, dobar program koji je individualiziran i prilagođen potrebama i mogućnostima pojedinca te dobar mentor koji će ga usmjeravati i biti mu podrška i korektiv u procesu učenja. U ovom ću se postu koncentrirati na 10 koraka koje sami možemo učiniti, da bismo optimizirali proces učenja stranog jezika.
1. Pronađite mentora, provjerite njegove reference i zatražite besplatan sat, čisto da vidite na koji način radi. Iako Vam on neće predavati na klasičan način niti ćete imati odnos učenik-učitelj, bit će Vam nit vodilja i pomoć kada zapne. Ukoliko je moguće, zamolite ga da Vam prema Vašim potrebama i mogućnostima napravi individualan program po kojem ćete raditi. Ja osobno volim popričati s potencijalnim polaznikom prije sastavljanja programa o njegovim ciljevima, razlozima, predznaju, vremenu kojim raspolaže i sl., kako bih svakome mogla napraviti program koji mu omogućava na najbrži i najefikasniji način usvojiti ciljani jezik.
2. Postavite si cilj, realan cilj koji možete postignuti. Ako postavite preambiciozan cilj, npr. u dva tjedna naučiti neki jezik, razočarat ćete se i izgubiti motivaciju. Ako si pak postavite prelagani cilj, bit će Vam dosadno i opet ćete imati problem s motivacijom. Stoga dobro razmislite, a možete se savjetovati i s mentorom.
3. Utvrdite nivo znanja ciljanog jezika. Testiranje možete zatražiti od mentora koji će Vam najbolje moći reći na kojem ste stupnju zanja ciljanog jezika sukladno već ranije spomenutom Europskom referentnom okviru za strane jezike.
4. Utvrdite prioritete- na čemu želite posebno raditi? Koju vještinu posebno želite razvijati? Radi li se o čitanju, pisanju...
5. Napravite plan učenja- koliko sati po danu /dana u tjednu i sl.
6. Vodite dnevnik postignuća. Ovo Vam možda na prvu ruku djeluje irelevantno i bezvezno, no ako zapisujete što ste naučili nakon dva tjedna, mjesec dana i sl., vidjet ćete svoj napredak i u tom obliku, što će, između ostalog povećati i Vašu intrinzičnu motivaciju.
7. Odredite metode i strategije- ovdje opet možete zatražiti pomoć mentora. Iako Vi sami najbolje znate što Vam odgovara, dobar i iskusan mentor utvrdit će jeste li vizualni (koji se više oslanja na osjetilo vida), auditivni (koji se više oslanja na osjetilo sluha), kinestetički (koji se više oslanja na osjetilo dodira) ili kombinirani tip te tome prilagoditi program učenja.
8. Iskoristite svaku priliku za sudjelovanje u usmenoj ili pismenoj korespondenciji na ciljanom jeziku, gledajte serije, crtiće, slušajte vijesti na tom jeziku i sl. Što se više "okružite" jezikom koji želite naučiti, proces učenja neće biti samo brži, već i efikasniji.
9. Ne brinite oko grešaka. Svi rade greške, čak i izvorni govornici. Često dobivam tekstove na prijevod koji sadrže gramatičke pogreške. Stoga, samo hrabro i odvažno. Nitko od sugovornika neće Vam zamjeriti ako umjesto muškog upotrijebite ženski rod i sl. Štoviše, njima će to biti simpatično, isto kao i Vama dok čujete stranca kako govori hrvatskim jezikom.
10. Informirajte se o kulturi i običajima naroda čiji jezik učite, jer proces učenja stranog jezika ne podrazumijeva samo učenje jezičnih struktura, već predstavlja i avanturu, putovanje u novu zemlju, među ljude s drugačijim načinom života i svakodnevicom koja se manje ili više razlikuje od naše.

Oznake: more

- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 16.12.2015.

Ne idu mi strani jezici...

Ovu sam rečenicu već toliko puta čula da jednostavno moram objasniti neke stvari svima onima koji su uvjereni u to da strane jezike mogu naučiti samo oni koji su za to "nadareni".
U svakom slučaju postoje olakotne okolnosti kod učenja stranog jezika kao što su: već postojeće znanje nekog stranog jezika, osnovno znanje ciljanog jezika (jezika koji namjeravamo učiti), boravak u okolini u kojoj se govori ciljani jezik i sl. No, osim eksternih faktora, jako je važna unutarnja motivacija koju ljudi često podcjenjuju. Snažna unutarnja motivacija često je uzrokom nevjerojatnog uspjeha i učinka. Sigurno ste već više puta čitali o mamama koje su da bi zaštitile i/ili spasile svoje dijete/svoju djecu uportrijebile nadljudsku snagu koju bismo inače mogli vidjeti samo u filmovima. Slično je i s ostalim stvarima koje su nam u životu važne. Naravno, unutarnja motivacija majke djeteta čiji je život ugrožen ne može se usporediti s onom u čovjeka koji nešto želi postići u životu, a tu spada i učenje stranog jezika, jer već smo utvrdili koliko je ono važno u osobnom i poslovnom razvoju.
Još jedan važan faktor koji moram spomenuti su godine. Da, jezik je najbolje početi učiti u predškolskoj dobi, jer u toj se dobi formira fonetski sustav koji je za svaki jezik specifičan, a s druge strane djeca imaju sposobnost upijanja kao "spužvice" pa sve što u toj dobi nauče razvija njihov mozak i pomaže im u daljnjem razvoju. Međutim, ako u odrasloj dobi strani jezik učimo po principu materinjeg (po već spomenutoj "Immersion metodi"), dakle spontano i na prirodan način, možemo ciljani jezik naučiti na zavidnoj razini.
Djeca imaju svo vrijeme ovog svijeta učiti- uče kroz igru, kroz interakciju s odraslima i s drugom djecom, stalno uče a da toga nisu svjesna. Mi za učenje nemamo ili imamo jako malo vremena. I to je jedan od ograničavajućih faktora. Dakle, ako učite strani jezik, uzmite si vremena. U idućim ću Vam postovima dati savjete o tome što možete sami napraviti, kako biste što brže i efikasnije naučili strani jezik.
Dakle, ako imate snažnu volju i poticaj naučiti strani jezik, bez obzira na predznanje i godine, upustite se u tu avanturu, jer učenje stranog jezika je avantura u kojoj ne upoznajete samo zakonitosti ciljanog jezika, već i običaje i kulturu naroda te zemljopisne i povijesne činjenice o toj zemlji.

- 10:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 09.12.2015.

A kako to ide sa strancima i s hrvatskim jezikom?

Nedvojbeno je da nam znanje stranih jezika pomaže i u privatnom (putovanja, shopping, snalaženje na računalu, komunikacija s pripadnicima drugih naroda i kultura) i u poslovnom životu (bolje mogućnosti napredovanja, lakši pronalazak posla, mogućnost pronalaženja posla u inozemstvu). Ono nam omogućava da budemo "vidljivi", što i sama mogu potkrijepiti vlastitim primjerom. Moje objave na twitteru, primjerice, naišle su na puno veći odjek (a i posjećenost internetske stranice je porasla) svaki put kada bih stavila tweet na engleskom jeziku. S obzirom da sam u prethodnim postovima već pisala o važnosti učenja, ili bolje rečeno znanja stranih jezika, ovaj se put neću duže zadržavati na tome.
Ovaj ću put, naime, podijeliti svoja razmišljanja o potrebi učenja hrvatskog jezika. Iako mislim da bismo svi, unatoč tome što nam je hrvatski materinji jezik, trebali poraditi na hrvatskoj gramatici i pravopisu, govorit ću o strancima koji (ne)uče hrvatski jezik.
Znamo da u Hrvatskoj ima puno tvrtki čiji su osnivači strane pravne ili fizičke osobe i da na čelu tih tvrtki u većini slučajeva stoje upravo direktori iz matičnih zemalja. Osobno sam najviše surađivala s Nijemcima i Austrijancima jer se prvenstveno bavim njemačkim i slovačkim jezikom pa mogu govoriti iz vlastitog iskustva. Neki stranci koji posluju u Hrvatskoj uče hrvatski jezik, neki se čak trude i govoriti, što zvuči presmiješno i preslatko i u meni izaziva određeni respekt. S takvim je ljudima jako lijepo surađivati jer imate osjećaj da cijene i zemlju u kojoj posluju i njen narod i kulturu. S druge pak strane ima onih koji ni nakon nekoliko godina boravka u našoj zemlji ne znaju (ili ne žele) ni zucnuti na hrvatskom jeziku, unatoč tome što u ovoj zemlji ipak okreću profit i uvelike su ovisni o narodu koji tu živi. Hrvati se kao kameleoni prilagođavaju okolini u koju dođu, trude se naučiti jezik, uklopiti se, a to dokazuju i mnogobrojni primjeri naših iseljenika poslovnih ljudi. Ne želim zvučati nacionalistički, moja su uvjerenja, štoviše, dijametralno suprotna, no zaista mislim da je izuzetno nekulturno ne (na)učiti jezik zemlje u kojoj poslujete, bez obzira radi li se o poznatijem ili manje poznatom jeziku. Ako ništa drugo, ljudi će Vas više poštovati, približit ćete im se na ljudskoj razini, a da ne govorim koliko ćete povjerenja i naklonosti steći kod njih kada ih samo pozdravite na hrvatskom jeziku, a kamoli ako izgovorite nešto kompliciranije. Stoga mi je neshvatljivo razmišljanje da je znanje engleskog jezika dovoljno, bez obzira na to gdje se nalazili. Nedavno sam na tu temu pročitala članak na engleskom jeziku u kojem se, vjerovali ili ne spominjala Hrvatska. Autor je, naime, naveo primjer svoje prijateljice koja je išla na odmor u Hrvatsku i izrugivala se našem jeziku te isto kritizirao i osudio. On je također stava da bi trebalo pokazati poštovanje prema zemlji u kojoj se nalazimo, bilo privatno bilo poslovno i potruditi se oko jezika, jer to nas može samo obogatiti.
Dakle, ukoliko odlučite poslovati u inozemstvu, putovati u neke druge zemlje, budite otvoreni, učite jezik, a kroz jezik ćete upoznati i običaje i kulturu naroda te zemlje, bez obzira radi li se o svjetskoj velesili ili o maloj zemlji, na karti Svijeta jedva vidljivoj...

- 22:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 04.12.2015.

Isplati li se uopće učiti strani jezik

Naizgled možda besmisleno pitanje, no može se shvatiti dvojako:

- mogu li nam se financijska sredstva (i vrijeme) uložena u učenje stranog jezika vratiti i/ili nam donijeti bolju zaradu u budućnosti ili
- možemo li zaista naučiti strani jezik na klasičan način (kroz redovno obrazovanje ili u školi stranih jezika) i vrijedi li to truda, vremena i novaca koje ulažemo.

Pogled s materijalne strane

Prosječan tečaj stranog jezika u školi stranog jezika stoji oko 2.500 kuna po semestru. No, najprije da razjasnimo malo stupnjeve i module te njihovo trajanje. Prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za strane jezike, postoji šest stupnjeva (razina) znanja stranih jezika: A1, A2, B1, B2, C1 i C2 (najviši stupanj, razina izvornog govornika). Svaki od stupnjeva sastoji se od dva modula (a svaki modul traje jedan semestar, odnosno 70 sati). Da bismo položili jedan stupanj potrebna su, dakle, dva semestra (s iznimkom B2 stupnja koji traje četiri semestra).
Uz pretpostavku da zaista svladate strani jezik na određenom stupnju u zadanom roku, potrebne su barem 4 godine učenja da bismo aktivno mogli sudjelovati u usmenoj i pismenoj komunikaciji na stranom jeziku (uz pretpostavku da ste ciljani jezik učili od nule, odnosno da niste imali predznanja). Uz nekakvo osnovno predznanje taj bi rok uz redovno učenje (2 puta tjedno po dva školska sata) i idealne uvjete (dobar profesor i program, dodatan rad kod kuće i što češća upotreba stranog jezika) bio oko 3 godine (u realnosti je on zapravo godinu do dvije duži). Puno, malo- kako se uzme. Ako nam znanje ciljanog jezika treba kako bismo pronašli (bolji) posao, onda je puno, ali ako ste teenager ili brucoš, onda vam to ne igra neku posebnu ulogu. Što se novaca tiče, to bi nas koštalo oko 5.000 kuna po godini, znači u najboljem slučaju oko 15.000 kuna.

Što se tiče druge strane s koje se gore postavljeno pitanje može promatrati, ono što se sa sigurnošću može reći je da je u našem obrazovnom sustavu rijedak slučaj da je netko u školi naučio strani jezik (pod pojmom "naučio" mislim razinu aktivne upotrebe jezika u usmenoj i pismenoj komunikaciji). Uđemo li u učionicu u jednoj prosječnoj hrvatskoj školi, odmah nam je jasno zašto je rezultat obrazovanja (ne samo s jezične strane) ovakav kakav jest. Osnovna sredstva za rad još su uvijek kreda, spužva, ploča i knjiga.
Međutim, informatičko doba, popularna "digitalizacija", nameće nam druge strandarde. Dok učenici ostalih zemalja EU uče pomoću pametnih ploča, raznih jezičnih softwera, videa, animacija i sl., naši učenici još uvijek čitaju, prevode, rješavaju zadatke iz radne bilježnice i pišu podugačke popise stranih riječi u bilježnicu koje kasnije trebaju naučiti za test, ali ih nakon istog zaborave jer ih ne upotrebljavaju. O razlozima zašto je to tako raspravljat ćemo u nekom idućem postu. Ono što je evidentno je da gotovo svi koji su učili strani jezik (a da se ne radi o engleskom koji nam je svima "u uhu") izražavaju nezadovoljstvo naučenim. Profesori se, nažalost, nedovoljno usavršavaju, nemaju dovoljno vlastitih sredstava za to, a Država kupuje pametne ploče bez softvera koje već desetak godina stoje u podrumima škola i skupljaju prašinu, ali i o tom-potom. Škole stranih jezika, uglavnom, funkcioniraju slično pa ni tu nema nekog posebnog doprinosa unapređenju učenja stranih jezika. Gotovo nitko od centara za strane jezike ne upotrebljava visoku tehnologiju u nastavi i ne ulaže u stručno usavršavanje profesora na adekvatan način. Stoga većina polaznika jednostavno nije spremna na komunikaciju na stranom jeziku, čan ni poslije nekoliko godina učenja ciljanog jezika.

Zaključak
Ako namjeravate učiti neki strani jezik, dobro se raspitajte u školama i centrima koji tu uslugu pružaju, tražite reference predavača i jedan ogledni sat, upoznajte se s programom i dobro odvagnite kod izbora, jer gore navedeni iznos može biti jako visok (ako ne dobijete ono što očekujete) ili mali (ako steknete znanje koje će Vam pomoći u životu).

- 22:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 21.04.2015.

A tako to rade Amerikanci...

Jednog sam dana, nakon što sam uvijek nanovo nailazila na ljude koji godinama uče strani jezik i nisu se baš nešto odmakli od prvotnog stanja, stvari uzela u svoje ruke i počela čeprkati po istraživanjima o usvajanju stranog jezika. Amerikanci i na tu temu imaju što za reći, a jako me zaintrigirala metoda učenja stranih jezika po principu imersije (eng. Immersion) i istraživanje koje je provedeno pod vodstvom neuroznanstvenika, dr. Michaela Ullma sa Sveučiliša u Georgetownu u SAD-u, a čiji su rezultati objavljeni 03.04.2012. u časopisu New York Times.

Ispitanici koji su sudjelovali u navedenom istraživanju učili su izmišljen, umjetni jezik (nimalo sličan engleskom, njihovom materinjem jeziku), točnije morali su naučiti trinaest riječi koje su im bile potrebne za igranje određene igrice i pravila igranja iste. Pet mjeseci nakon toga podvrgnuti su ispitivanju koje je pokazalo da još uvijek razumiju naučene riječi, iako se s njima u međuvremenu nisu susretali. Ono što je ovdje posebno zanimljivo istaknuti je da je EEG mozga kod jedne grupe ispitanika pokazao potpuno istu moždanu aktivnost koja se javlja kod izvornih govornika jezika. Ta grupa bila je podučavana po principu "Immersion" metode i rezultati tog "pokusa" daju navedenoj metodi neosporiv legitimitet.

Osnovni principi Immersion-metode su:

- Jezični kontakt mora početi u što ranijoj dobi
- Mora postojati veliki input
- Jezični kontakt mora postojati kroz duži vremenski period
- Jezični sadržaji moraju biti prilagođeni dobi, razumljivi i leksikalno i strukturalno bogati
- Jezični kontakt mora biti orijentiran prema sadržaju, a polaznici moraju biti aktivni sudionici
- Predavač/profesor stranog jezika mora isključivo govoriti tim jezikom


Dakle, po meni je upravo ova posljednja odrednica ključna. Ukoliko nam se profesor obraća i na materinjem jeziku, potpuno je razumljivo da strani jezik kod našeg mozga neće imati baš najbolju "prođu", jer on ne osjeća da je to nešto oko čega bi trebao trošiti svoju energiju, kad već postoji lakši način sporazumijevanja, a to je materinji jezik. Jasnije nam je ako se podsjetimo da naš mozak troši 20% energije tijela i u svakom se trenutku mora truditi tu potrošnju reducirati u što većoj mjeri...

Eto, otkrili smo glavni problem, a sada nam samo ostaje da potražimo rješenje.
Nedavno je u Zagrebu otvoren Centar za imerzivne programe koji provodi edukacije i tečajeve stranih jezika po navedenom principu i ne nudi nam instant rješenja. Nastava provode iskusni profesori, sudski tumači i u središtu je komunikacija, tako da se i ljude koji nemaju predznanja iz stranog jezika potiče na govor. Nije baš lako, ali prvi rezultati se vide vrlo brzo, tim više jer su grupe male, a profesorice ljubazne i komunikativne.
Stoga nam preostaje vidjeti koliko je ljudi zaista spremno prihvatiti da strani jezik neće naučiti za dva tjedna, ali ni za dva mjeseca...

Ako vas zanima, više o tome možete pročitati na www.immersio.wix.com/immersion Centar za strane jezike i imerzivne programe

- 12:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 20.04.2015.

Dva tjedna za ljubav? Možda. Dva tjedna za svladavanje stranog jezika? Ma nemojte me zezati...

Posvuda oko nas vrište reklame škola stranih jezika koje nas uvjeravaju da ćemo strani jezik naučiti u nekoliko mjeseci, a neke nam čak nude i dvotjedni program u kojem možemo, kako kažu, "kupiti strani jezik".
Što je zapravo istina i kako stvari stoje? Većina nas koja je učila strane jezike iz vlastitog iskustva može reći da je to dugotrajan proces koji zahtijeva i vremena i rada... A kako onda drugi mogu naučiti strani jezik u dva tjedna? Nije valjda da s nama nešto nije u redu? Odgovori na ova pitanja sasvim su jednostavni: Ne mogu. i Ne, nije.
Škole se bore na tržištu, to je jasno, a ljudi žele instant rješenja pa upadaju u zamke, a kada si unutra, teško je izaći...
Kao studentica sam radila po školama stranih jezika kao profesor u renomiranim tvrtkama i uvjerila se da ljudi koji godinama pohađaju tečajeve stranih jezika, ponajprije se ovdje radi o engleskom i njemačkom, napreduju jako sporo i ispod očekivanja, iako se o tome šuti. Polaznik jednostavno mora proći test na kraju stupnja, tako da i on i poslodavac budu sretni, a škola mu to omogući, na ovaj ili onaj način...




Oznake: učenje stranih jezika, immersio

- 22:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #